ascinantna bibinjska noć pod pokroviteljstvom Općine Bibinje i Turističke zajednice. Na FrnaĆŸi, nadomak pjeơčane plaĆŸe podno Starog sela, istinske povijesti, duĆĄe i srca Bibinja, na raĆŸnju se pekao vol od nevjerojatnih 430 kilograma teĆŸine, a na ĆĄetnici Taline se pripremalo oko 300 litara slasnog lovačkog gulaĆĄa.

Na FrnaĆŸi kraljevska gozba. Od ranog prijepodneva započeo se na raĆŸnju vrtjeti oko 430, točnije 429 kilograma teĆĄki gigant od vola. Na jubilarnom desetom pečenom volu na raĆŸnju u povodu akcije Oluja, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Danu hrvatskih branitelja, za raĆŸnjom ljudi dobre volje.

Marijan Ć idija Maki – Sitno, kojem je ovo već 12 pečeni vol u Bibinjama, brinuo su se da ne nedostaje vatre i da kojim slučajem, nedaj BoĆŸe, vol s raĆŸnja ne sklizne u ĆŸeravu i lug. Za logistiku je brinuo Vice Karaban, a za preciznu sječu mesnih porcija Jere Sikirić – Ribar. Dakako tu su i drugi neizostavni domoljubi, rodoljubi i entuzijasti, Bibinjci.

– Gotovo nestvaran podatak je da je za degustaciju preko 2.000 porcija pripremljeno oko 1.200 lepinja i oko 110 ĆĄtruca kruha, obznanio je Kandić.

Na bibinjskim Talinama bilo je ĆŸivo, u znaku zamamnih mirisa. Na popularnoj ĆĄetnici bibinjski lovci su pripremali 300 litara lovačkig gulaĆĄa od 230 kilograma čistog mesa od srne, jelena i vepra. Svi su neĆĄto radili oko velikih lonaca, 300-litarske fritaje i “teći sa tri uva”, usprkos plus 32 stupnjeva Celzijusa u hladu.

Kuhanje nije bio problem kad se ruke sloĆŸe, a i s iskustvom ovih lovaca, divljač ne moĆŸe ispasti loĆĄe.

– Obnavljamo fond divljači, prijateljujemo, druĆŸimo se i kad treba nekom pomoći svi skoče kao jedan, govori Ante Ć imunić, lovac velikog srca i plemenite duĆĄe.

Izuzetna posjećenost iznad i podno Starog sela, dobra zabava uz ĆŸivu glazbu zadarske grupe Forum i dalmatinski trio, oko 300 litara gulaĆĄa od divljači i oko 430 kilograma teĆĄki vol na raĆŸnju razlozi su zadovoljstvu ĆŸitelja Bibinja koji su otpustili kočnice i zajedno s gostima, turistima i vikendaĆĄima feĆĄtali za pamćenje. Dakako, među njima i načelnik Ć ime Sekula i Jure Fuzul, prvi čovjek bibinjskog turizma.

teks Velimir Brkić