ascinantna bibinjska noÄ pod pokroviteljstvom OpÄine Bibinje i TuristiÄke zajednice. Na FrnaĆŸi, nadomak pjeĆĄÄane plaĆŸe podno Starog sela, istinske povijesti, duĆĄe i srca Bibinja, na raĆŸnju se pekao vol od nevjerojatnih 430 kilograma teĆŸine, a na ĆĄetnici Taline se pripremalo oko 300 litara slasnog lovaÄkog gulaĆĄa.
Na FrnaĆŸi kraljevska gozba. Od ranog prijepodneva zapoÄeo se na raĆŸnju vrtjeti oko 430, toÄnije 429 kilograma teĆĄki gigant od vola. Na jubilarnom desetom peÄenom volu na raĆŸnju u povodu akcije Oluja, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Danu hrvatskih branitelja, za raĆŸnjom ljudi dobre volje.
Marijan Ć idija Maki â Sitno, kojem je ovo veÄ 12 peÄeni vol u Bibinjama, brinuo su se da ne nedostaje vatre i da kojim sluÄajem, nedaj BoĆŸe, vol s raĆŸnja ne sklizne u ĆŸeravu i lug. Za logistiku je brinuo Vice Karaban, a za preciznu sjeÄu mesnih porcija Jere SikiriÄ â Ribar. Dakako tu su i drugi neizostavni domoljubi, rodoljubi i entuzijasti, Bibinjci.
– Gotovo nestvaran podatak je da je za degustaciju preko 2.000 porcija pripremljeno oko 1.200 lepinja i oko 110 ĆĄtruca kruha, obznanio je KandiÄ.
Na bibinjskim Talinama bilo je ĆŸivo, u znaku zamamnih mirisa. Na popularnoj ĆĄetnici bibinjski lovci su pripremali 300 litara lovaÄkig gulaĆĄa od 230 kilograma Äistog mesa od srne, jelena i vepra. Svi su neĆĄto radili oko velikih lonaca, 300-litarske fritaje i “teÄi sa tri uva”, usprkos plus 32 stupnjeva Celzijusa u hladu.
Kuhanje nije bio problem kad se ruke sloĆŸe, a i s iskustvom ovih lovaca, divljaÄ ne moĆŸe ispasti loĆĄe.
– Obnavljamo fond divljaÄi, prijateljujemo, druĆŸimo se i kad treba nekom pomoÄi svi skoÄe kao jedan, govori Ante Ć imuniÄ, lovac velikog srca i plemenite duĆĄe.
Izuzetna posjeÄenost iznad i podno Starog sela, dobra zabava uz ĆŸivu glazbu zadarske grupe Forum i dalmatinski trio, oko 300 litara gulaĆĄa od divljaÄi i oko 430 kilograma teĆĄki vol na raĆŸnju razlozi su zadovoljstvu ĆŸitelja Bibinja koji su otpustili koÄnice i zajedno s gostima, turistima i vikendaĆĄima feĆĄtali za pamÄenje. Dakako, meÄu njima i naÄelnik Ć ime Sekula i Jure Fuzul, prvi Äovjek bibinjskog turizma.
teks Velimir BrkiÄ