Blagdan Svete Lucije, zaštitnice vida i staklara, krojača, kovača, pisara, tkalaca, vratara i ratara obilježava se 13. prosinca nizom pučkih običaja koji nas uvode u predbožićno raspoloženje. Iako se sv. Nikola posebno štuje i u primorskim krajevima, u Dalmaciji i na otocima djeca su se češće darivala na blagdan Sv. Lucije, slatkišima i suhim voćem ostavljenim u čarapama ili papučama.U Bibinjam luce stiže i na magarcu(ove godine je spriječila kiša) pa djecu daruje slatkišima.Inače, spomendan Svete Lucije je usred došašća, a kako joj ime dolazi od latinske riječi “lux, lucis” i znači “svjetlo”, simbolizira svjetlo u zimskoj tami i navješćuje Božić, kao rođendan Svjetla. Njezino ime u prijevodu s latinskoga znači “svijetla”, pa se to tumači tako da ona na neki način već naviješta veliko svjetlo božićne noći, a u Hrvatskoj se njezino ime prevodi kao Jasna, Svjetlana. Puk je rado spominje kao navjestiteljicu boljih vremena jer iza njezina spomendana dani su sve duži, pa se kaže i “sveta Lucija, mrak ubija”. Štuje se kao zaštitnica očiju, slijepih i nevino osuđenih, a uz blagdan Sv. Lucije povezani su mnogi pučki običaji i razne pobožnosti.
