U mnogim dalmatinskim mjestima, a osobito u Bibinje, priprema dizanog tijesta nije bila samo kuhinjski posao, veÄ pravi obiteljski obiÄaj. Ovaj recept, koji se pripisuje pokojnoj Vesela Lisica, ostao je zapamÄen kao jedan od onih koji se prenose āiz ruke u rukuā, bez zapisa, ali s puno iskustva i ljubavi.
RijeÄ je o bogatom, izdaÅ”nom tijestu koje se radilo u velikim koliÄinama, najÄeÅ”Äe uoÄi blagdana ili veÄih obiteljskih okupljanja. Mirisi citrusa, vanilije i domaÄe masti Å”irili su se kuÄom, a proces pripreme trajao je od veÄeri do ranog jutra, uz strpljenje i osjeÄaj za svaki korak.
š§¾ Sastojci
- 3 kg braŔna
- 750 g cukra
- 15ā18 jaja
- nekoliko kesica vanilin Å”eÄera
- 1 boÄica kruÅ”kovca
- 6 kocki svježeg kvasa
- 20 dkg masti
- 2 dl ulja
- Ŕaka soli
- 3 limuna (naribana korica)
- 2 naranÄe (korica i sok)
- mlijeko (po potrebi)
š©āš³ Priprema
Priprema zapoÄinje aktivacijom kvasa, koji je temelj svakog dobrog dizanog tijesta. Kvas se rastopi u mlakom mlijeku (ili vodi), uz dodatak malo cukra, te se ostavi na toplome dok ne zapjeni. Taj prvi znak života u kvasu bio je, kako su stariji govorili, znak da Äe tijesto āuspjetiā.
U meÄuvremenu se jaja i cukar temeljito izmiksaju dok smjesa ne postane svijetla, gusta i pjenasta. Upravo ta kombinacija daje tijestu njegovu prepoznatljivu mekoÄu i bogatstvo. U veliku posudu s braÅ”nom zatim se dodaje ova smjesa, zajedno s dignutim kvasom, uljem, vanilin Å”eÄerom i kruÅ”kovcem koji cijeloj smjesi daje posebnu aromu.
Poseban peÄat ovom receptu daju citrusi ā naribana korica limuna te korica i svježe iscijeÄeni sok naranÄe. Oni unose svježinu i laganu kiselkastu notu koja savrÅ”eno balansira slatkoÄu tijesta.
Kada se svi sastojci sjedine, zapoÄinje dugotrajan proces mijeÅ”enja. U toj fazi dodaje se mast i Å”aka soli, a tijesto se mijesi dok ne postane glatko, elastiÄno i podatno. Tijekom mijeÅ”enja postupno se dodaje mlijeko, ovisno o potrebi, sve dok se ne dobije idealna tekstura ā mekano tijesto koje se ne lijepi za ruke.
Dobiveno tijesto zatim se dijeli na manje komade, u narodu poznate kao ābubiceā. One se slažu na pobraÅ”njenu povrÅ”inu, prekrivaju Äistom krpom i ostavljaju da ākisnuā preko noÄi. Upravo ta duga fermentacija daje tijestu njegovu posebnu strukturu i dubinu okusa.
SljedeÄeg jutra tijesto se ponovno premijesi, Å”to je joÅ” jedan važan korak u tradicionalnoj pripremi. Nakon toga oblikuju se konaÄni oblici ā prema želji i prigodi ā te se ostavljaju da se joÅ” jednom dignu prije peÄenja.
PeÄenje zapoÄinje u peÄnici zagrijanoj na oko 150 stupnjeva, gdje tijesto provodi prvih deset do petnaest minuta. U tom razdoblju ono dodatno raste i lagano se stabilizira. Nakon toga temperatura se poveÄava kako bi se postigla prepoznatljiva zlatno-smeÄa korica, dok unutraÅ”njost ostaje mekana, rahla i mirisna.
Ovaj tradicionalni bibinjski recept pokojne Vesele Lisice nije samo naputak za pripremu kolaÄa, veÄ i dio lokalne baÅ”tine. On nosi priÄu o vremenu kada se kuhalo polako, s mjerom āod okaā i uz puno iskustva. Svaki njegov korak podsjeÄa na važnost strpljenja, zajedniÅ”tva i topline doma.
Mirisi koji se Å”ire tijekom pripreme vraÄaju u djetinjstvo, a okus gotovog peciva ostaje dugo u sjeÄanju ā kao uspomena na neka jednostavnija, ali bogatija vremena.
Dobar tek! š
