ascinantna bibinjska noÄ pod pokroviteljstvom OpÄine Bibinje i TuristiÄke zajednice. Na Frnaži, nadomak pjeÅ”Äane plaže podno Starog sela, istinske povijesti, duÅ”e i srca Bibinja, na ražnju se pekao vol od nevjerojatnih 430 kilograma težine, a na Å”etnici Taline se pripremalo oko 300 litara slasnog lovaÄkog gulaÅ”a.
Na Frnaži kraljevska gozba. Od ranog prijepodneva zapoÄeo se na ražnju vrtjeti oko 430, toÄnije 429 kilograma teÅ”ki gigant od vola. Na jubilarnom desetom peÄenom volu na ražnju u povodu akcije Oluja, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Danu hrvatskih branitelja, za ražnjom ljudi dobre volje.
Marijan Å idija Maki ā Sitno, kojem je ovo veÄ 12 peÄeni vol u Bibinjama, brinuo su se da ne nedostaje vatre i da kojim sluÄajem, nedaj Bože, vol s ražnja ne sklizne u žeravu i lug. Za logistiku je brinuo Vice Karaban, a za preciznu sjeÄu mesnih porcija Jere SikiriÄ ā Ribar. Dakako tu su i drugi neizostavni domoljubi, rodoljubi i entuzijasti, Bibinjci.
– Gotovo nestvaran podatak je da je za degustaciju preko 2.000 porcija pripremljeno oko 1.200 lepinja i oko 110 Å”truca kruha, obznanio je KandiÄ.
Na bibinjskim Talinama bilo je živo, u znaku zamamnih mirisa. Na popularnoj Å”etnici bibinjski lovci su pripremali 300 litara lovaÄkig gulaÅ”a od 230 kilograma Äistog mesa od srne, jelena i vepra. Svi su neÅ”to radili oko velikih lonaca, 300-litarske fritaje i “teÄi sa tri uva”, usprkos plus 32 stupnjeva Celzijusa u hladu.
Kuhanje nije bio problem kad se ruke slože, a i s iskustvom ovih lovaca, divljaÄ ne može ispasti loÅ”e.
– Obnavljamo fond divljaÄi, prijateljujemo, družimo se i kad treba nekom pomoÄi svi skoÄe kao jedan, govori Ante Å imuniÄ, lovac velikog srca i plemenite duÅ”e.
Izuzetna posjeÄenost iznad i podno Starog sela, dobra zabava uz živu glazbu zadarske grupe Forum i dalmatinski trio, oko 300 litara gulaÅ”a od divljaÄi i oko 430 kilograma teÅ”ki vol na ražnju razlozi su zadovoljstvu žitelja Bibinja koji su otpustili koÄnice i zajedno s gostima, turistima i vikendaÅ”ima feÅ”tali za pamÄenje. Dakako, meÄu njima i naÄelnik Å ime Sekula i Jure Fuzul, prvi Äovjek bibinjskog turizma.
teks Velimir BrkiÄ