NEDJELJA, 06. srpnja – 14. nedjelja kroz godinu
Sv. Mise u crkvi Velike Gospe u 8:00 sati ( + Damir Lisica ) te u 10:30
sati ( Pro Populo ). Večernja za naše pokojne na Novome groblju u
18:00 sati. Večernja sv. Misa u crkvi sv. Roka u 19:00 sati
( + Mile Bugarija)
Ponedjeljak, 07. srpnja
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 19:00 sati ( zajedničke nakane )
Utorak, 08. srpnja
Sv. Misa u crkvi sv. Roka u 8:00 sati ( + Milka i Ante )
Srijeda, 09. srpnja – bl. Marija Petković
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 8:00 sati
Četvrtak, 10. srpnja
Sv. Misa u crkvi sv. Roka u 8:00 sati ( + Andrija Lisica )
Petak, 11. srpnja – sv. Benedikt
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 19:00 sati
( + Ante Lisica + Tona – I.god )
Nakon sv. Mise biti će Euharistijsko klanjanje
Subota, 12. srpnja
Sv. Misa u crkvi sv. Roka u 8:00 sati ( + Anka Drobnak )
NEDJELJA, 13. srpnja – 15. nedjelja kroz godinu
Sv. Mise u crkvi Velike Gospe u 8:00 sati te u 10:30 sati ( Pro Populo ).
Večernja sv. Misa u crkvi sv. Roka u 19:00 sati ( + Josip Cindrić

NA ČAST GOSPE, SV. ROKA – NA SPOMEN

Ante Šindija 20 eura; + Rajka i Smiljana Sorić – sin i suprug 50 eura;

  • Anka Sikirić – sin Ante s obitelji 20 eura; + Alen Bobik – njegova
    obitelj 50 eura; sprovod: + Šime Šimunić 2820 eura

ZA POTREBE KATOLIČKOG DOMA DON MARKA SIKIRIĆA

( IBAN 9523400091110796541)

N.N. 700 eura
PROSLAVA BLAGDANA GOSPE KARMELSKE I PRIMANJA

ŠKAPULARA
Bibinje, Crkva Velike Gospe
Sv. Misa 16. srpnja 2025. u 19:00 sati

SUSRET PRIPREME

U samostanu sestara KARMELIĆANKI BSI
Srijeda, 09. srpnja 2025. u 20:00 sati

Prijava je obavezna

Sve informacije na mail: anicamarija@gmail.com

Postoji jedno područje u Isusovom djelovanju koje mnogi naši
suvremenici drže problematičnim. Isus je bio egzorcist. Razgovarao je s
demonima i istjerivao ih iz navodno opsjednutih ljudi. No, je li uistinu
racionalno vjerovati da su zli duhovi odgovorni za neke bolesti i bizarna
ponašanja? Je li đavao personifikacija zla koje je čovjek sposoban
učiniti ili je zaseban entitet? Postoji li uopće opsjednuće? Što o tome
kaže moderna znanost (medicina, psihologija i psihijatrija)?
Živimo u društvu u kojemu mnogo ljudi vjeruje u anđele. Znaju da oko
nas postoje duhovne sile pa nije preteško zaključiti da neke od njih
mogu biti i zloćudne. Ondje gdje se očituju Božja djela te su sile katkad
aktivnije, a to se vjerojatno događalo u Isusovo doba.
C.S. Lewis je jednom rekao da postoje dvije podjednake i oprečne
pogreške u koje možemo upasti kad je riječ o demonima: ‘Jedna je da
ne vjerujemo u njihovo postojanje. Druga je da vjerujemo, i da

osjećamo pretjerano i nezdravo zanimanje za njih. Njima samima
jednako su drage obje pogreške’. Egzorcizmima se unutar četiriju
evanđelja pridaje vrlo različito značenje, za što je bila odlučujuća
kristološka koncepcija dotičnog autora. Tako, primjerice, u evanđelju po
Marku demoni zbog svojega paranormalnoga znanja protiv svoje volje
postaju svjedoci prikrivenog Isusova mesijanskog identiteta. U
današnjem evanđeoskom odlomku Isus kaže da se učenici u misijskom
poslanju ne trebaju radovati zbog svojih egzorcističkih uspjeha, nego
zbog toga što su njihova ‘imena zapisana na nebesima’ (Lk 10, 20).
Evanđelist Luka egzorcizme svrstava u čudesa: oni koje muče zlodusi
ozdravljaju (usp. Lk 4, 39; 6, 18; 13, 11; Dj 5, 16; 10, 38.). Novi zavjet
ne donosi spekulativnu ni sustavnu demonologiju. Isusov nalog
učenicima da izgone demone potrebno je prevesti hermenutski, to jest
služeći se jezikom razumljivim današnjim ljudima. Iako mnogi naši
suvremenici smatraju da Zlo ne bi trebalo shvaćati kao osobu, njegova
je moć stvarna i ostvaruje se i u psihi pojedinca i u društvenim
strukturama. I danas vrijedi tvrdnja da je za nadvladavanje zla potrebna
snaga vjere (Mt 17, 17-21). U ovom kontekstu potrebno je prisjetiti se
tradicije duhovne borbe, koja ima jake biblijske korijene. U to se
primjerice ubraja poticaj na molitvu i post (Mk 9, 29), kao i molitveni
zaziv Očenaša ‘nego izbavi nas od zla’ (svejedno, misli li se time na
Zloga ili zlo, što i u grčkom ostaje otvoreno), te slike o duhovnom
naoružanju kršćana protiv sila zla (Ef 6, 10-18). Govor o Sotoni i o
zlodusima implicira to da je u pitanjima vjere riječ o čovjekovu
spasenju i propasti. To spasenje često je napadano i ugroženo, a može
ga se i proigrati. Isus u današnjem evanđelju jasno kaže učenicima da
im je dao ‘vlast’, to jest da molitva može osloboditi od demona: A on
im reče: Promatrah Sotonu kako poput munje s neba pade. Evo, dao sam
vam vlast da gazite po zmijama i štipavcima i po svoj sili neprijateljevoj
i ništa vam neće naškoditi. Pad Sotone opisan kod Lk 10, 18 (slično
Otkr 12) jest vizionarska i slikovita poruka koja kaže da je dolaskom
Krista nastupilo novo doba i da je moguće osloboditi čovjeka od
izručenosti silama zla (grijeh, smrt, đavao). Dakle, evanđelje ne želi
utjerivati ljudima nove strahove (od demona), nego darovati slobodu i
radost otkupljenja od tih sila zla (primjerice, razne ovisnosti, prisile,
ideologije, mržnja, osveta, ratovi i sl.).