Izdvojeno Vrijeme

Zračne mase i fronte

Doc1

 

Ponekad su vremenske prilike nad našim područjem danima ujednačene: može se dogoditi dugotrajno razdbolje suha i topla ili suha i hladna vremena, ali smo osobito protekle zime i provog dijela proljeća bili svjedoci dugotrajnog nestabilnog vremena.

No, ponekad se i u istome danu može promijeniti čak nekoliko tipova posve različita vremena. O tome kakav tip vremena prevladava na našem području prvenstveno ovisi o zračnoj masi koja se nalazi nad nama.

 Kopnene i morske mase

Zračne mase nastaju nad homogenim (jednolikim) kopnenim ili vodenima prostranstvima. Takva su, primjerice, oceani, pustinje, velike ledene porvršine (Arktik, Antarktika), velika kopnena prostranstva (Sibir) itd…

Dok se zrak nad takvim područjima zadržava on sve više poprima svojstva podloge nad kojom se nalazi. Tako će zrak nad oceanima biti bogat vlagom, nad pustinjom će biti suh i vruć ali će sadržavati i pustinjski pijesak.

Nad ledenim prostranstvima zrak će postati hladan, isto kao i zimi nad velikim kopnenim prostranstvima sjeverne hemisfere. Ovisno o mjestu nastanka, sve zračne mase dijelimo na kopnene (kontinentalne) i morske (maritimne).

Najčešća podjela zračnih masa je na ekvatorske, tropske, polarne (to su zračne mase umjerenih zemljopisnih širina) i arktičke. Najhladnija je arktička zračna masa, zatim polarna. Najtoplije su tropska i ekvatorksa.

 Promjena vremena

Spomenute zračne mase neće se dugo zadržavati nad prostranstvom nad kojim je nastala. Živom cirkulacijom u troposferi zračna mase se pokrenu van matičnog područja.

Dolaskom zračne mase nad neko novo područje tamo nastupa promjena vremena! Promjena će biti izraženija što je dosadašnja zračna masa imala različitija svojstva od nove, nadolazeće. Jedna od najjačih temperaturnih promjena vremena u Hrvatskoj zadnjih desetak godina dogodila se u prosincu 2009. godine.

Nakon razdoblja vrlo hladnog vremena u kojem su se temperature zraka u kopnenom dijelu zemlje spustile i do -20°C, dolaskom tople začne mase nastupilo je iznimno izraženo zatopljenje kada je u samo 48 sati temperature zraka ponegdje dosegla +20°C što predstavlja nevjerojatan porast temperature od 40°C u vrlo kratkom vremenu.

U susjednoj BiH na neoliko lokacija dvodnevni porast temperature iznosio je još ekstremnijih 50°C! Takve promjene vremena nisu nimalo uobičajene nad našim prostirima, ali one manje izražene bilježimo i više puta na tjedan.

Promjena može biti različite vrste i intenziteta. Ukoliko je vrijeme nad našim područjem kišovito s jugom, govorimo o nestabilnoj i toploj zračnoj masi koja je oceanskog ili sredozemnog podrijetla. Nastupi li nakon takvog vremena hladnije i sunčano vrijeme s burom i odličnom vidiljivost radi se o dolasku polarne zračne mase.

Osobito jako zahlađenje zimi donese ogranak Sibirske anticiklone, odnosno vrlo hladnog i suhog kontinentalnog zraka sa sjeveroistoka Azije. Zimi je zrak nad kopnom hladniji i suši nego nad morem, a ljeti je obrnuto, zrak je nad kopnom topliji i nestabilniji, nad morem svježiji i suši.

Nad subtropskim dijelom Atlantika ljeti se razvije poznata Azorska anticiklona koje se proširi Sredozemljem. Takva sinoptička situacija donese nam stabilno i toplo (vruće) ljetno vrijeme koje može potrajati prilično dugo.

 Frontalna ploha

Mjesto dodirivanja zračnih masa različitih svojstava zove se frontalna ploha. Ona je prilično usko područje, osobito kada se zračne mase gibaju. Hladnija zračna masa se uvijek potkopava pod topliju jer je hladiji zrak teži od toplijeg, a zbog toga je frontalna ploha uvijek nakošena prema hladnoj zračnoj masi.

Mjesto presjeka frontalne plohe sa Zemljinom povrišinom zove se fronta. Dvije najpoznatije fronte su topla i hladna. Kod tople fronte govorimo o napredovanju tople zračne mase prema području gdje se zadržavala hladna, a kod hladne fronte nadpreduje hladnija zračna masa nad područje toplog zraka.