2014. godina je najtoplija godina na Zemlji u povijesti temperaturnih mjerenja, odnosno od 1880. godine. Taj je podatak objavljen u petak, 16. siječnja 2015. na zajedničkoj press konferenciji američkih agencija NASA (Američka svemirska agencija) i NOAA (Državna uprava za oceane i atmosferu).  I Japanska meteorološka agencija (JMA) je objavila podatke po kojima je 2014. godina najtoplija u znanoj povijesti, dok se još očekuje klimatska ocjena britanskog Met Office-a.

U nastavku prenosimo najzanimljivije detalje klimatske ocjene 2014. godine koju je objavila NOAA, odnosno američki Državni Centar za klimatske podatke (NCDC).

Prosječna temperatura (kopno i oceani) na Zemlji je u 2014. godini bila rekordno visoka.  Odstupanje od prosjeka za 20. stoljeće (13.9°C) je iznosilo +0.69°C.  2014. godina je bila za 0.04°C toplija od dosad najtoplijih 2005. i 2010. godine.  2014. godina je bila i 38.  uzastopna  iznadprosječno topla godina na Zemlji. Zadnja godina hladnija od prosjeka bila je 1977.

Uključujući i 2014., devet od deset najtoplijih godina je zabilježeno u 21. stoljeću.  1998. godina je četvrta najtoplija godina u znanoj povijesti.

Čak je u šest mjeseci u 2014. godini  (svibanj, lipanj, kolovoz, rujan, listopad i prosinac) zabilježena nova rekordna mjesečna  toplina na globalnoj razini.  Travanj 2014. je postao drugi najtopliji travanj. Siječanj, ožujak i srpanj su postali četvrti najtopliji, a studeni 2014. je postao sedmi najtopliji studeni.

Podaci od 1880. godine pokazuju da prosječna godišnja temperatura na Zemlji raste po prosječnoj stopi od 0.06°C po desetljeću. Taj porast od 1970. godine (dakle u zadnja 4 desetljeća) iznosi čak 0.16°C po desetljeću.

Najveća „zasluga“ za rekordno toplu 2014. godinu pripada rekordnoj toplini na oceanima. Prosječna globalna temperatura oceana je u 2014. godini bila rekordno visoka. Odstupanje od prosjeka za 20. stoljeće (16.1°C) je iznosilo +0.57°C.

Osobito je značajna činjenica da je 2014. godina postala rekordno topla unatoč izostanku klimatskog fenomena El-Nino tijekom kojeg su vode ekvatorijalnog Pacifika znatno toplije od prosjeka, što vodi i do porasta globalne temperature.

Prva četiri mjeseca 2014. godine su svaki pojedinačno, po prosječnoj temperaturi svjetskih oceana,  ušli među sedam najtoplijih pojedinačnih mjeseci. Potom je uslijedio niz od sedam uzastopnih mjeseci (svibanj- studeni) koji su bili rekordno topli. Godina je završila s trećim najtoplijim prosincem po temperaturi oceana.

U 2014. godini je u tri mjeseca postavljan i novi globalni rekord u najvećem temperaturnom odstupanju prosječne mjesečne temperature oceana (za bilo koji mjesec). Do 2014. godine mjeseci s najvećim odstupanjem (+0.59°C) su bili lipanj 1998, listopad 2003 i srpanj 2009.  U 2014. godini je taj rekord najprije oboren u lipnju u kojemu je prosječna površinska temperatura svjetskih oceana bila za 0.62°C viša od prosjeka za lipanj.  Rekord je potom opet oboren u kolovozu (+0.65°C)  te u rujnu (+0.66°C).

Rekordna toplina svjetskih oceana je bila najizraženija na sjeveroistoku Pacifika, nad većim dijelom zapadnog ekvatorijalnog Pacifika, nad zapadnim dijelovima sjevernog Atlantika, na zapadu južnog Atlantika, te nad većim dijelom Norveškog i Barentsovog mora.  Gotovo čitav Indijski ocean je bio znatno topliji od prosjeka, a rekordna toplina je zabilježena nad velikim područjem između Madagaskara i Australije.  Dijelovi Atlantika južno od Grenlanda, te dijelovi Južnog oceana južnije od juga Južne Amerike su bili znatno hladniji od prosjeka. Rekordna hladnoća je pak zabilježena samo na jednom manjem području u blizini Antarktike.

2014. godina  je bila rekordno topla i na Sjevernoj polutki s temperaturnim odstupanjem od +0.80°C.  Na Južnoj polutki 2014. godina je bila druga najtoplija s temperaturnim odstupanjem od +0.58°C. Pri tom su oceani Sjeverne polutke bili rekordno topli, a kopno četvrto najtoplije, dok je na Južnoj polutki bilo obrnuto (rekordno tople kopnene površine i četvrti najtopliji oceani).

Po temperaturi kopnenih površina, koja je za 1.00°C bila viša od prosjeka za 20. stoljeće (8.5°C) 2014. je bila četvrta najtoplija godina.

Nad većim dijelom kopna na Zemlji u 2014. godini su zabilježene iznadprosječne godišnje temperature. Rekordna toplina je zabilježena od  krajnjeg istoku Rusije do zapadne Aljaske, na zapadu SAD-a, u unutrašnjosti Južne Amerike, većem dijelu Europe, na sjeveru Afrike te dijelovima i istočne i zapadne obale Australije.

Meteorološki zavodi mnogih europskih država su objavili podatke o 2014. godini kao rekordno toploj ili jednoj od najtoplijih u znanoj povijesti.  2014. godina je bila rekordno topla u Velikoj Britaniji, Austriji, Francuskoj, Njemačkoj, Danskoj, Švedskoj.  U Švicarskoj, Španjolskoj i Finskoj 2014. godina je bila druga najtoplija godina.

I veći dio Afrike i Južne Amerike je bio iznadprosječno topao u 2014. godini. U Argentini je 2014. godina postala druga najtoplija u povijesti (iza 2012. a ispred 2013. godine).

U Australiji je protekla godina postala treća najtoplija u zadnjih 105 godina.  Najtoplija je ostala 2013. godina, a zadnjih 10 godina (2005.-2014) je najtoplijih 10 uzastopnih godina u znanoj povijesti Australije.

U većem   dijelu  Sjeverne Amerike  je, nasuprot ostatku kopnenih površina na Zemlji, srednja  temperatura tijekom većeg dijela 2014. bila ispod prosjeka. Osobito se to odnosi na početak godine u Kanadi i SAD-u.  2014. godina je u SAD-u bila 34. najtoplija u zadnjih 120 godina.

Klimatsko izvješće za 2014. godinu pročitajte OVDJE.

Karta temperaturnih anomalija za 2014. godinu  u odnosu na razdoblje 1981.-2010.) (siva boja označava područja  s kojih nema temperaturnih podataka)