Veljača  2014. godine je bila 21.  najtoplija  veljača  na globalnoj razini. Taj je podatak  podatak  u svom redovitom mjesečnom izvješću objavila američka Državna uprava za oceane i atmosferu (NOAA).  Temperaturni podaci na globalnoj razini postoje od 1880. godine.

Prosječna  globalna  temperatura  kopna i oceana u veljači   2014. je iznosila  12.51 °C, što je  za 0.41 °C više  od temperaturnog prosjeka  za 20. stoljeće  za mjesec veljaču. Ovogodišnja veljača je, prema temperaturnom odstupanju od prosjeka za taj mjesec, bila i najhladniji mjesec na Zemlji u posljednje dvije godine.

Ovogodišnja  je veljača   dvadeset i deveta  uzastopna veljača  koji je topliji od prosjeka (zadnji puta je veljača  bila hladnija od prosjeka 1985. godine.  To je ujedno bio i posljednji mjesec koji je na globalnoj razini bio hladniji od prosjeka.

Temperatura kopnenih površina je u veljači   bila  za 0.31  °C veća od prosjeka za 20. stoljeće koji iznosi 3.2 °C. To je tek 44. najtoplija veljača dosad.

Prosječna  temperatura svjetskih oceana u veljači  2014.   je bila sedma   najveća  u povijesti mjerenja, za 0.45 °C viša od prosjeka  za 20. stoljeće koji iznosi 15.9 °C.

Na Sjevernoj polutci veljača   je sa temperaturnim odstupanjem od  +0.35 °C   bila    28.   najtoplija  veljača. Na Južnoj polutci je  sa temperaturnim odstupanjem od  +0.48 °C  veljača 2014. bila   11.   najtoplija  veljača. Prosječna temperatura kopnenih površina na Južnoj polutki je u siječnju bila rekordno visoka,  za 1.13°C viša od prosjeka

Na većem dijelu svjetskih kopnenih površina veljača 2014.  je bila toplija od prosjeka. Rekordna topla veljača  je zabilježena u dijelovima istočne Rusije, na većem dijelu sjeverozapadnog Pacifika, na dijelu zapadnog Južnog Pacifika, na zapadnom dijelu sjevernog Atlantika, na oceanu južnije od južne obale Afrike, te na Jadranskom moru.  Dijelovi istočne Rusije kao i sjever Skandinavije su u veljači bili i za više od 5°C topliji od prosjeka za taj mjesec. Mnogi dijelovi Finske su u veljači bili za 6 do 8°C topliji od prosjeka, a neka područja su bilježila temperaturno odstupanje i više od 9°C.

Nasuprot tome  manji dijelovi središnjeg sjevernog Atlantika, kao i mnoga područja u središnjem i sjevernom dijelu Sjeverne Amerike su imali rekordno hladnu veljaču, s srednjom temperaturom i do 5°C nižom od prosjeka.

Raspodjela količine oborina u veljači  je, kao što je to uobičajeno, u raznim dijelovima svijeta bila vrlo  raznolika. Ekstremna količina oborina je pala u dijelovima zapadne i središnje Argentine, u dijelu sjeverozapadnog SAD-a, na istoku Etiopije, u dijelu Velike Britanije i na zapadu Francuske.

Ekstremno sušna veljača je bila u većem dijelu Čilea, na dijelu juga Aljaske, na sjeveru Norveške, zapadu Poljske, sjeveru Afrike, na većem dijelu jugoistočne Azije, dijelovima istoka Australije te na većem dijelu Novog Zelanda.

Najsušnije je bilo na jugu i jugozapadu SAD-a, na sjeveroistoku Brazila, dijelovima Čilea, južne Kine, jugoistočne Australije i središnje Afrike.

Prilažemo karte temperaturnih i oborinskih anomalija  (NOAA) za veljaču   2014. na globalnoj razini.

 Karta temperaturnih odstupanja kopna i oceana  (°C) u veljači  2014. godine (u odnosu na prosjek za razdoblje 1981.-2010.)http://www.ncdc.noaa.gov/sotc/service/global/map-blended-mntp/201402.gif

 

Postotak oborina u veljači  2014. godine (u odnosu na prosjek 1961.-1990.)

 povezano s http://www.crometeo.hr