NEDJELJA, 13. srpnja – 15. nedjelja kroz godinu
Sv. Mise u crkvi Velike Gospe u 8:00 sati ( + Ivanica Bugarija i Amalija
Sorić ) te u 10:30 sati ( Pro Populo ). Večernja sv. Misa u crkvi sv. Roka
u 19:00 sati ( + Josip Cindrić )
Ponedjeljak, 14. srpnja
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 19:00 sati ( + Dražena Krizman rođ.
Režan – I. god. ); Nakon sv. Mise bit će Euharistijsko klanjanje
Utorak, 15. srpnja
Sv. Misa u crkvi sv. Roka u 8:00 sati ( + Dragan Sović )
Srijeda, 16. srpnja – Gospa Karmelska
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 19:00 sati ( zajedničke nakane )
Četvrtak, 17. srpnja
Sv. Misa u crkvi sv. Roka u 8:00 sati ( + Sonja Sikirić – I.god. )
Petak, 18. srpnja
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 8:00 sati
( + Anđelko Sorić – Đambre – I.god. )
Subota, 19. srpnja
Sv. Misa u crkvi sv. Roka u 8:00 sati ( + Rafaela Režan )
NEDJELJA, 20. srpnja – 16. nedjelja kroz godinu
Sv. Mise u crkvi Velike Gospe u 8:00 sati ( + Jakov Bugarija ) te u
10:30 sati ( Pro Populo ). Večernja sv. Misa u crkvi sv. Roka u 19:00
sati

NA ČAST GOSPE, SV. ROKA – NA SPOMEN

  • Stanko Karaban – braća Nediljko i Blaž 40 eura; + Velimir Dado
    Šormaz – majka i sestra s obitelji 30 eura; + Andrija Lisica – supruga s
    djecom 40 eura; + Ante Lisica – supruga Dragica i sin Mate 100 eura,
    sin Darvin 100 eura; sprovod: + Anđelka Taraš 1050 eura;

ZA POTREBE KATOLIČKOG DOMA DON MARKA SIKIRIĆA

( IBAN 9523400091110796541)

N.N. 50 eura; Nediljka Sekula + Šime 20 eura; Roko Šimunić 100 eura

PROSLAVA BLAGDANA GOSPE KARMELSKE I PRIMANJA

ŠKAPULARA
Bibinje, Crkva Velike Gospe
Sv. Misa 16. srpnja 2025. u 19:00 sati

SLIKE NAŠIH KRIZMANIKA

Ovih dana stigle su slike naših ovogodišnjih krizmanika. Slike se mogu
podignuti prije sv. Mise u crkvi Velike Gospe do sljedeće Nedjelje ( 20.
srpnja )

Lk 10, 25-37

U Isusovo vrijeme univerzalnost ljubavi nije bilo nešto po sebi
razumljivo. Isus uzima za primjer Samaritanca jer je odnos između
Židova i Samaritanaca u ono vrijeme bio sličan današnjem odnosu
između Izraelaca i Palestinaca. Isus pojam ‘bližnji’ iz temelja proširuje.
U Lev 19, 18 kaže se: ‘Ljubi bližnjega kao samoga sebe’. Prema Tori
bližnji je sunarodnjak a ne stranac ili ne-židov. Bližnji može postati
susjed ili stranac. Ali nema ni govora o stvarnoj univerzalnosti, u smislu
sveobuhvatne ljubavi. Takvu poruku o sveobuhvatnoj ljubavi donosi
Isus. On ne pravi detaljne analize tko bi sve mogao biti naš bližnji, nego
jednostavno poziva da postanemo drugima bližnji. Drugačije rečeno: ne
pita kada moram ljubiti a kada ne, gdje su postavljene granice i dokle
one dopiru. Isus nudi novi način razmišljanja. On kaže: svaki čovjek

ima moć biti ili postati drugome bližnji. Ne postoje granice. Sve ovisi
samo o tome koliko je srce svakoga pojedinca tankoćutno i pozorno.
Tko zapaža tuđu nevolju i spreman je priskočiti u pomoć, taj čovjek
ispunja volju Božju i nalazi se na putu koji vodi u život.
Isto tako, odlomak Lk 10 dosta je sličan opisu Posljednjeg suda u Mt
25, 31-46. U oba teksta radi se o svim ljudima, bez razlike, i istodobno
samo o jednom jedinom kriteriju (mjerilu) pravednosti, to jest o tome
jesam li spreman pomoći onome tko je u nevolji. Samo to i ništa drugo
jest ono što je važno. Sve crkve, svako moljenje i svi sakramenti služe
samo jednome, da budemo kadri i voljni drugima postati bližnji. Kršćani
su pozvani da oponašaju ljubav Božju. Isus kaže: tko želi biti sličan
Bogu, mora ljubiti kao što Bog ljubi: sveobuhvatno.
O tome ima jedna priča. Jednog dana rabin upita svoje studente: “Kako
možete znati da je prošla noć i da sviće dan?” Jedan student odgovori:
“Kad jasno možete vidjeti da je životinja koju vidite u daljini lav, a ne
leopard.” “Ne”, reče rabin. Drugi student reče: “Kada možete reći da je
stablo urodilo smokvama, a ne breskvama!” “Ne”, reče rabin. “Kada
pogledate u lice druge osobe i kada vidite da je čovjek ili žena vaša
sestra ili brat. Jer sve dok ne budete kadri tako činiti, bez obzira na to o
kojemu se vremenu dana radilo, još ste u noći.”
Današnje evanđeosko razmišljanje dotiče temeljno i najosjetljivije
pitanje vjere: o mjestu drugoga u vlastitoj vjeri i duhovnosti. Biblijsko-
kršćanska vjera je «mistika otvorenih očiju», kako to ističe teolog
Johannes Baptist Metz, koja obvezuje na opažanje tuđe patnje. «Nije li
‘kriza Boga’, pita se on, koja stoji na obzorju crkvene krize o kojoj se
danas mnogo govori, prouzrokovana također i crkvenom praksom u
kojoj se naviješta Bog okrenut leđima prema ljudskoj povijesti patnje?»
Kršćanska duhovnost zato treba biti mjesto snažnog svjedočenja
jedinstva između ljubavi prema Bogu i ljubavi prema bližnjemu,
jedinstva između humanosti i svetosti.