NEDJELJA, 28. rujna – 26. NEDJELJA KROZ GODINU
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 8:00 sati. ( + Mare Sorić ) te u 10:30
sati. ( Pro populo ) Večernja sv. Misa u crkvi sv. Roka u 19:00 sati
( + Zlatko Lukić – I.god )
Ponedjeljak, 29. rujna – sv. Mihael, Gabriel i Rafael, arkanđeli
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 19:00 sati ( zajedničke nakane )
Utorak, 30. rujna – sv. Jeronim
Sv. Misa u crkvi sv. Roka u 8:00 sati ( + Petar Lisica Bačuka )
Srijeda, 01. listopada – sv. Terezija od Djeteta Isusa
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 16:00 sati ( + Elda Kandić )
Sv. Misu predvodi don Tomislav Dubinko, župnik na Smiljevcu
Četvrtak, 02. listopada – Anđeli čuvari
Sv. Misa u crkvi sv. Roka u 19:00 sati ( + Vesela Lisica )
Petak, 03. listopada
Posjet bolesnika od 9:30 sati
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 19:00 sati ( + Ana Babić )
Nakon sv. Mise bit će Euharistijsko klanjanje
Subota, 04. listopada – sv. Franjo Asiški
Sv. Misa u crkvi sv. Roka u 8:00 sati ( + Nediljko Đoka i Anka Lisica )
NEDJELJA, 05. listopada – 27. NEDJELJA KROZ GODINU
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 8:00 sati. ( + Nediljko Lisica – Đoka )
te u 10:30 sati. ( Pro populo ). Molitva za naše pokojne na Starome
groblju u 17:30 sati. Večernja sv. Misa u crkvi sv. Roka u 18:00 sati
( + Venci Kero Tapun )
KROZ MJESEC LISTOPAD SVAKI DAN POLA SATA PRIJE
SVETE MISE MOLI SE GOSPINA KRUNICA
NA ČAST GOSPE, SV. ROKA
N.N. 100 eura; N.N. 20 eura; NA SPOMEN: + Ana Danica Babić –
majka 20 eura; + Ante Bugarija – supruga 20 eura; + Krsto Sikirić –
supruga Sonja s djecom 200 eura, brat Branko 20 eura, brat Marijo 20
eura, nevjesta Armana 20 eura;
Opcija za siromahe
Priča o bogatašu i Lazaru šalje nam jasnu poruku: jao vama bogataši,
doći ćete u pakao, a vi siromasi baštinit ćete kraljevstvo nebesko! Zar
nam i slične Isusove izjave ne dolaze na pamet? Otprilike rečenica iz
govora na Gori: “Blago vama, siromasi: vaše je kraljevstvo Božje.” (Lk
6,20b) Ili mjesto gdje se spominju iglene uši: “Lakše je devi kroz uši
iglene nego bogatašu u kraljevstvo Božje.” (Lk 18,25) Isus ima srce za
siromahe, njima se okreće na osobit način i govori im o Božjem
spasenju. Također u Starom zavjetu mogli bismo navesti mjesta gdje se
Gospodin brine za sudbinu “udovica i sirota”. Tu sklonost prema
siromasima Crkva sve više prihvaća tijekom svoje povijesti. Mislimo na
sv. Lovru: on je trebao rimskom caru predati imovinu Crkve. Oko sebe
je okupio siromahe Rima, pošao je s njima caru i rekao mu: “Ovi
siromasi Rima blago su Crkve.” Mislimo na sv. Franju Asiškog, koji je
vidio u siromaštvu bitni element nasljedovanja Isusa. Ili mislimo na
nadbiskupa Oskara Romera iz Salvadora koji se 70-ih “obratio”
siromasima i bio je ubijen od svojih protivnika. Prošlu godinu papa
Franjo proglasio ga je blaženim. Svi ti primjeri pokazuju, da u Bibliji i u
crkvenoj tradiciji postoji osobita ljubav za siromahe; mnogi govore o
“opciji za siromahe”. Ponovno se vratimo priči o Lazaru: kod ispravnog
gledanja upada u oči, da bogataš nije kažnjen za svoje činjenje. On
dolazi u pakao, jednostavno, jer je bio bogat a ne jer je sagriješio. Isto
tako kod Lazara: on ne biva nagrađen za svoja dobra djela, nego dolazi
u nebo, jer je bio siromašan. Djelovanje ljudi u našoj priči ne igra
nikakvu ulogu. Mi smo naviknuti pitati o djelovanju: što mi kaže
evanđelje, što trebam činiti? Što je ispravno, što je krivo? Taj način
gledanja ne zahvaća današnju priču. Mi stoga moramo primijeniti jednu
drugu perspektivu, naime socijalno političku. Što možemo razumjeti s
tim drugim načinom prilaženja?
Priča opisuje nečuvenu socijalnu nejednakost: na jednoj strani je bogat
čovjek, koji živi “raskalašeno”, na drugoj strani, direktno pred vratima,
siromašan čovjek, u blatu i bolesti. Ta nejednakost u očima Božjim je
nepravedna. Svaki čovjek treba provoditi život u dostojanstvu.
Siromaštvo Lazarovo je grijeh, grijeh društva koje je dopustilo to
siromaštvo; ono je time socijalni grijeh. Stoga prijetnja Isusova na
bogataša, na bogataše ovoga svijeta: vi ste suodgovorni za socijalnu
nejednakost u vašoj zemlji. Nje ne smije biti u očima Božjim, jer to je
grijeh. Vrata pred kojima sjedi siromah Lazar aktualno nas podsjećaju
na mnoge bezimene siromahe koji se upravo nalaze pred vratima naše
domovine, pred vratima Evrope, pred vratima naše zajednice i kucaju
pred vratima moga srca. Vrata su tu za mnoge neiskorištene šanse i
prigode u životu. Razgovor s partnerom, sa suradnikom, s prijeteljem ili
rođacima. Vrata su pozivi i nadobudna mjesta susreta. U godini
milosrđa mnoge su crkve i katedrale sa svetim vratima. Ona nas trebaju
podsjetiti na Krista, na vrata koja nam je on otvorio: da budemo jedni za
druge u životu i kod Boga. Ime sve kaže: Sveta vrata. Vrata su nama
kršćanima sveta, jer vjerujemo u jednoga Boga koji nam je širom
otvorio vrata. Puno puta nama je teško otvoriti vrata i prekoračiti prag.
Vrata u priči i Sveta vrata u godini milosrđa govore jedan drugi jezik.
Ona jesu i ostaju jasna opomena i motivacija: “carpe portam”, koristi
vrata, koja je Bog otvorio za tebe i koja vode u zajedništvo s njim i s
drugima. Socijalno politička perspektiva vodi drugim, novim
spoznajama i ta priča o Lazaru može biti plodna i za naše današnje
vrijeme. Moramo se naime upitati: ima li također i kod nas socijalne
nejednakosti? Ima li siromaha u Njemačkoj, Hrvatskoj i uokolo nas?
Starijih žena koje moraju živjeti s malom mirovinom; ili mladih koji
stalno samo na određeni rok sklapaju radne ugovore i stoga se nalaze
pred nesigurnom budućnošću. Ili samohrane žene i majke koje svojoj
djeci moraju odbijati želje zbog nedostatka novca. Moramo stoga točno
gledati, i otkrit ćemo ljude koji se stide radi svoga siromaštva. Svi smo
odgovorni, i ova nejednakost tiče se svih nas kada je u pitanju pravedna
porezna politika, pravedna isplata, pravedna podjela novčane potpore.
Priča o Lazaru je provokativan tekst koji traži jasnu poziciju.
