Nedjelja, 26. svibnja – ŠESTA VAZMENA NEDJELJA
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 8,00 sati te u 10, 00 sati (Prva Pričest)
Večernja sv. Misa u crkvi sv. Roka u 19, 00 sati
Ponedjeljak, 27. svibnja
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 8, 00 sati (zajednička)
Utorak, 28. svibnja
Sv. Misa u crkvi sv. Roka u 19,00 sati
Srijeda, 29. svibnja
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 19, 00 sati
Četvrtak, 30. svibnja – Uzašašće Gospodinovo
Sv. Misa u crkvi sv. Roka u 9, 00 sati
Večernja sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 19, 00 sati.
Petak, 31. svibnja
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 19, 00 sati
Subota, 1. lipnja
Sv. Misa u crkvi sv. Roka u 8, 00 sati
Nedjelja, 2. lipnja – SEDMA VAZMENA NEDJELJA
Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 8,00 sati. Otvor sv. Šime u 10, 00 sati
Molitva za naše pokojne na Starome groblju u 18, 15 sati
Večernja sv. Misa u crkvi sv. Roka u 19, 00 sati
GOSPE OD ZEČEVA
U ponedjeljak 27. svibnja slavi se u Ninu blagdan Gospe od Zečeva. Toga dana Mise su u: 6, 00; 7, 00; 8, 30 sati. Svečanu Misu u 11, 00 sati i procesiju predvodi nadbiskup Želimir Puljić, a u 18, 00 sati Misu i procesiju predvodi nadbiskup Martin Vidović. Uoči blagdana 26. svibnja u 18, 00 sati bit će Misa i procesija koju predvodi don Srećko Petrov.
KRUNICA SRCA ISUSOVA
Tijekom mjeseca lipnja moli se krunica na čast Srca Isusova, tj. zlatna krunica. Molit ćemo svaki dan krunicu dvadeset minuta prije Mise.
Iz izjave Komisije HBK o predstojećim izborima za Europski parlament
- Hrvatska i Europa. Europska unija, nastala nakon dvaju strašnih svjetskih ratova, na poticaj hrabrih političara, zauzetih kršćana R. Schumana, K. Adenauera i A. De Gasperija, u prvi mah kao »negacija moći« i način onemogućavanja ratova na kontinentu – koji se je sve do kraja XV. stoljeća nazivao jednostavno Christianitas, prostor kršćanstva – polako je izrastala u sve veću zajednicu država i građana. Hrvatska pripadnost Europi, njezinim vrijednostima i uljudbi, kulturi i pravu, tijekom povijesti bila je neupitna, premda je europska briga za Hrvatsku i hrvatski narod u prošlosti, pa i onoj bližoj, mnogo puta zakazala. Ta hrvatska, pretežito jednostrana, ljubav za Europu mira, demokracije i solidarnosti prerasla je ipak u institucionalne veze, pa je Republika Hrvatska 1996. godine, nakon dûga čekanja, bila primljena prvo u političku integraciju Vijeća Europe (VE), a zatim je, voljom svojih građana, od 1. srpnja 2013. godine postala 28. država članica Europske unije… 2. Današnji izazovi. Danas se građani u državama članicama Europske unije nalaze pred svibanjskim izborima za Europski parlament, i to sa svim dvojbama i strahovima u odnosu na pokrenute promjene posljednjih četiriju desetljeća, kao i na sposobnost Unije i država članica da na njih odgovore u duhu svojih vrijednosti… 4. Građansko pravo i dužnost. Prije pet godina hrvatski su građani prvi put izabrali svoje zastupnike za Europski parlament koji je, s Vijećem ministara, postao stvarni zakonotvorac Europske unije, koja je danas prostor visokih normi zaštite demokracije i ljudskih prava, socijalne politike i okoliša. Hrvatski su građani danas ponovno pred pravom i dužnošću izbora zastupnika za taj Parlament. Komisija stoga poziva katoličke vjernike, druge kršćane i vjernike općenito, kao i sve građane Republike Hrvatske da se, vodeći računa o okolnostima vremena i teškoćama koje nosi budućnost, a svjesni svoje građanske dužnosti izbora hrvatskih narodnih zastupnika za Europski parlament, informiraju o programima kandidata te sudjeluju na tim izborima na dobro domovine i Europe, kao i svijeta – za naraštaje koji dolaze.
U Zagrebu, 22. svibnja 2019.
