Obavijesti

Glasnik župe Sv.Roka Bibinje, 15. VII. 2019. – 21. VII. 2019.

3A2B7832

Nedjelja, 14. srpnja – 15. NEDJELJA KROZ GODINU 

Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 8,00 sati te u 10, 30 sati (zbor mladih)

Večernja sv. Misa u crkvi sv. Roka u 19, 30 sati

 

Ponedjeljak, 15. srpnja – sv. Bonaventura  

Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 8, 00 sati (zajednička)

 

Utorak, 16. srpnja – Gospe Karmelska    

Sv. Misa i primanje škapulara u crkvi Velike Gospe u 19, 30 sati

 

Srijeda, 17. srpnja

Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 8, 00 sati  

 

Četvrtak, 18. srpnja

Sv. Misa u crkvi sv. Roka u 8, 00 sati

 

Petak, 19. srpnja  

Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 8, 00 sati

 

Subota, 20. srpnja

Sv. Misa u crkvi sv. Roka u 19, 00 sati

 

Nedjelja, 21. srpnja – 16. NEDJELJA KROZ GODINU  

Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 8,00 sati te u 10, 30 sati (župni zbor)

Večernja sv. Misa u crkvi sv. Roka u 19, 30 sati

AKCIJA MIVA – za misijska vozila

U nedjelju 21. srpnja održava se u našim crkvama akcija MIVA, tj. prikupljanje pomoći za nabavku vozila za misionare. Ta akcija se održava svake godine oko blagdana sv. Kristofora, zaštitnika putnika. Na završetku Mise u 8, 00 i u 10, 30 sati molit ćemo za vozače i sve one koji putuju. Tko želi moći će uzeti, uz novčani prilog, naljepnicu sa likom sv. Kristofora za svoj automobil. O tome ima više na web stranici www.misije.hr

 

GOSPE KARMELSKA

Iznad lučkog grada Haife u Izraelu prostire se brdo Karmel, koje je vrlo značajno za karmelićane, katoličke redovnike koji su utemeljeni u 12. st. Sam naziv karmel dolazi iz hebrejskog jezika i znači Božji vrt, vinograd.  Još je starozavjetni prorok Ilija u svoje vrijeme boravio na tom brdu, tražeći u samoći i molitvi snagu za svoj proročki poziv. Kao poseban uzor, sveti će Ilija djelovati poticajno na mnoge druge, koji su se povlačili iz svakodnevnog života u te predjele, kako bi pustinjačkim načinom života služili Bogu, a kasnije će isto činiti i neki kršćani. U vrijeme križarskih ratova, u 12. st., neki su se križari i hodočasnici također povukli iz svjetovnog života i na Karmelu živjeli kao pustinjaci. S vremenom će se oblikovati u zajednicu, koja će po gori na kojoj prebivaju biti nazvana karmelićani. Kada su muslimani u 13. st. zavladali Palestinom i gorom Karmel, karmelićani su trebali napustiti svoje prebivalište i prijeći u Europu, no u novim okolnostima je postao upitan njihov opstanak. Prema predaji, tadašnji general reda Šimun Stock se žarko molio Majci Božjoj da spasi zajednicu od propadanja, te je 16. srpnja 1251. god. imao viđenje u kojemu mu se ukazala Gospa i rekla mu da uvijek nosi škapular, preko kojega će njega i sve koji ga budu nosili čuvati od nagle i nepripravne smrti, te ih blagosloviti posebnim milostima.

Od tada se škapularska pobožnost počela naglo širiti. Škapular je gornji dio odjeće koji, počevši od srednjeg vijeka, nose mnogi redovnici, a sastoji se od dvije široke trake, od kojih jedna pada niz prsa, a druga niz leđa, i sežu do gležanja, a međusobno su povezane ramenicama. Naziv dolazi od latinske riječi sapulae, što znači ramena. Škapular je imao praktičnu funkciju zaštititi habit od habanja, a ima i duboku kristološku i mariološku simboliku. Karmelski škapular, u smeđoj boji, posebno je poznat i cijenjen, a simbolički predstavlja potpuno predanje Majci Božjoj, kao onoj koja nas privodi Isusu. Zato škapular ima veliku važnost ne samo među karmelićanima, nego i među svima koji njeguju karmelsku duhovnost, ali za razliku od redovnika, obični vjernici imaju poseban, bitno skraćeni škapular, koji se sastoji od dvije male “pločice” međusobno povezane dužim trakama. Pobožnost karmelskog škapulara nema nekakvu posebnu izvanjsku formu, nego se prije svega sastoji od svakodnevnog moljenja posvetne molitve i stalnog nošenja škapulara. Razumljivo po sebi, naglasak će biti i na posebnom štovanju Majke Božje u svakoj prigodi, a napose kroz moljenje krunice i na marijanske blagdane.