Obavijesti

Glasnik župe sv.Roka Bibinje, 11. VII. – 18. VII. 2021.

LEO52373

Nedjelja, 11. srpnja – 15. NEDJ. KROZ GOD. – Sv. Benedikt, opat

Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u:  8, 00,  10,30 i 19,00 sati

 

Ponedjeljak, 12. srpnja

Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 8,00 sati ( zajedničke nakane )

 

Utorak, 13. srpnja – Majka Božja Bistrička

Sv. Misa u crkvi  Sv. Roka u 8,00 sati

 

Srijeda, 14. srpnja

Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 8, 00 sati

 

Četvrtak, 15. srpnja

Sv. Misa u crkvi sv. Roka u 8,00 sati.  

 

Petak, 16. srpnja – Gospa od Karmela

Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u 19, 30 sati

 

Subota, 17. srpnja

Sv. Misa u crkvi sv. Roka u 8,00 sati

 

Nedjelja, 18. srpnja – 16. NEDJ. KROZ GOD.

Sv. Misa u crkvi Velike Gospe u:  8, 00,  10,30 i 19,00 sati

BLAGDAN GOSPE OD KARMELA

Pozivamo vas sve u petak 16. srpnja na blagdan Gospe Karmelske na svečanu sv. Misu u crkvu Velike Gospe s početkom u 19, 30 sati. Pod sv. Misom bit će podjela Škapulara svima onima koji su se za to pripremili. Svi nositelji škapulara će obnoviti svoje obećanje. Nakon sv. Mise bit će zajedničko druženje pred dvoranom samostana.

 

Karmelski je red za vrijeme križarskih vojna g. 1155. osnovao križar Bertold iz Kalabrije. U lijepoj karmelićanskoj crkvi na brde Karmelu u Haifi razni natpisi uklesani u mramor još i danas svjedoče o postanku karmelskoga reda.

Pučka pobožnost Gospi Karmelskoj nastala je na temelju viđenja sv. Šimuna Stocka, trećega po redu generala karmelićanskog reda. Šimunu se ukazala Blažena Djevica Marija koja mu je tom prigodom dala škapular i obećanje da će svatko tko ga bude nosio i s njime umre biti pošteđen muka u paklu. Škapular je, zapravo, komad gornje odjeće što je nose mnogi redovnici: benediktinci, cisterciti, premonstratenzi, karmelićani. Simbolički škapular, koji se sastoji od komadića platna, počeli su kasnije nositi i svjetovnjaci kao znak sudjelovanja u povlasticama i zaslugama pojedinih redova. Najpoznatiji je od tih škapulara karmelski koji nose kao zalog posebne zaštite Majke Božje u prvom redu karmelićani i karmelićanke, a onda i mnogi vjernici u svijetu koji na taj način postadoše dionicima duhovnih dobara karmelskoga reda. Jednoj privatnoj objavi pripisuje se i tzv. „subotnja povlastica“, a koju je g. 1322. potvrdio papa Ivan XXII. Povlastica se sastoji u tome da će Gospa nosioce njezina škapulara, koji budu savjesno izvršavali obveze što iz prihvaćanja škapulara proizlaze, prve subote nakon smrti izbaviti iz čistilišnih muka. Povijesna je činjenica da su pape nosiocima karmelskoga škapulara podijelile mnoge oproste.
Zanimljiva je činjenica kako jednostavan puk voli pobožnost prema Karmelskoj Gospi i kako rado nosi njezin škapular. U prošlosti je to bilo daleko jače izraženo nego danas. Tako znamo da je koncem XVII. stoljeća na svijetu bilo više od tisuću karmelskih bratovština. U njima su se nalazili i mnogi svjetovni i crkveni odličnici. Sve su te bratovštine, skupa s karmelskim redom, u znak zahvalnosti za zaštitu Presvete Djevice slavile s najvećom svečanošću današnji blagdan.
 
Tko je primio karmelski škapular, neka ga pobožno nosi kao znak da je na osobit način posvećen Majci Božjoj. Noseći ga, neka moli i radi za svoje vječno spasenje, ali neka to isto čini i za spasenje svih ljudi! Majci Mariji – Spasiteljevoj i našoj Majci – ne može učiniti draže djelo.

 

Poslani od Isusa da naviještamo

Kao što je Isus Krist poslan u svijet od Oca nebeskoga, tako Isus Krist šalje svoje apostole i učenike, da ljudima navijeste radosnu vijest o blizini kraljevstva nebeskoga. Markovo Evanđelje izvještava o slanju prvih apostola, koji idu pripadnicima izraelskoga naroda i trebaju zvati ljude na obraćenje. Na taj način apostoli su nasljednici starozavjetnih proroka. Jedan od njih bio je i prorok Amos, o kojemu izvještava prvo čitanje.

Karakteristično je, da ti Božji glasnici nisu posvuda prihvaćeni prijateljski. Na mnogim mjestima ljudi odbijaju njihovu riječ; upravo se događa nasilje protiv Božjih glasnika i ubijaju ih. Također i Isus računa s time, da njegovi apostoli i učenici neće biti saslušani. Ako budu odbijeni, ne trebaju se svađati, nego jednostavno ići dalje i naviještati poruku o Božjem kraljevstvu. Sam Bog poznaje srca ljudi i on će ih preko njih upućivati u istinu i pravednost. On svakako želi, da svi ljudi čuju istinu i da se obrate, i tako postignu spasenje. Sudbina tih Božjih glasnika-oni na jednoj strani nalaze vjeru, a s druge strane bivaju odbačeni – to nam pokazuje, da ovaj svijet mnogostruko leži u zlobi. Ima grijeha i nepravde, i ne žele svi čuti Evanđelje, jer ono otkriva što nije u redu i poziva na obraćenje. Tko je odlučio i dalje ići putem nepravde, taj će vidjeti navjestitelje Božje riječi kao dosadne opominjaoce, koje ili ne treba spominjati ili ih spriječiti, i u najgorem slučaju otkloniti ih. Apostoli koje Isus šalje trebaju liječiti bolesne, izgoniti zloduhe. To znači, oni donose spasenje za tijelo i dušu. Božja snaga djeluje čudesno: ljudi se oslobađaju od svojih patnja; moć Zloga bit će skršena. Nakon svoga uskrsnuća i uzašašća u nebo Isus Krist još jednom šalje svoje apostole: doduše sada u cijeli svijet, da svim narodima navijeste Evanđelje. Poruka blizine i dolaska nebeskoga kraljevstva ostaje ista; po vjeri i obraćenju ljudi trebaju iskusiti ljubav Božju i imati udjela u njegovom spasenju.

Je li djelovanje apostola prestalo s njihovom smrću? Ne! Oni su za života već imali suradnike u svojoj pastirskoj službi. Polaganjem ruku i molitvom prenosili su svoju apostolsku službu svojim nasljednicima, biskupima. Ovi su neumorno naviještali od vremena apostola Kristovo evanđelje. Ovdje bih spomenuo rečenicu pape Ivana XXIII, sada svetoga, dok je još bio patrijarh Venecije. Kazao je: “Sestre i braćo, ja sam se stavio Crkvi na raspolaganje bez straha i častohleplja.”