Aktualno Intervju Izdvojeno

Karlo Vipauc i njegova Lipauska

DJI_0355

piše: dr. sc. Ante Gverić

 

 

Pronalazak i zanimanje javnosti za (po svemu sudeći) antičko, rimsko kupalište (terme) u zapadnom dijelu Bibinja pokraj plaže koju se danas često naziva Lipauska (stariji naziv je Banj!), potaklo je i pitanja o nastanku i značenju lokaliteta “Lipauska”. Stoga evo nekoliko riječi o tome.

Naime, naziv odnosno lokalitet “Lipauska” formirao se u narodu tijekom posljednjih stotinjak godina različitim glasovnim promjenama od prezimena Vipauc. Riječ je o dr. Karlu Vipaucu koji je 1897. godine kupio predio uz more tada zvan Banska punta, na kraju Bibinja između plaže Banj i uvale sv. Jelene. Ondje je napravio svoju ladanjsku vilu te na zavidnoj razni hortikulturno uredio svoj posjed.

Profesionalni rad dr. Vipauca na najvišoj je onodobnoj liječničkoj razini: studij medicine završio je u Grazu, liječničku karijeru započeo u austro-ugarskoj mornarici, a nakon što je službovao u nekoliko mjesta ondašnje austrijske pokrajine Dalmacije, dolazi u Zadar te od 1912. do 1918. godine obnaša službu glavnog liječnika za Dalmaciju. Radio je najviše na sprječavanju epidemija. Šibenčani su ga proglasili počasnim građaninom i jednu ulicu nazvali njegovim imenom zbog njegovih liječničkih zasluga u Šibeniku.

Inače, dr. Vipauc se bavio vinogradarstvom i voćarstvom na svom posjednu u Bibinjama. Kad bi vikendom dolazio u Bibinje, rado je liječio Bibinjce. Godine 1911. imao je namjeru okrupniti svoj posjed kupnjom dodatnih 8 hektara od zaklade sjemeništa „Zmajević“, kako bi sagradio sanatorij i hortikulturno uredio čitav taj kraj pretvorivši ga tako u turističku rivijeru. Čak je i dobio pismeni pristanak Bibinjaca za prodaju svoju kmetskih prava na tim zemljama. Međutim, do dogovora nije došlo. Nakon što je snagom Rapallskog ugovora Zadar potpao pod Italiju, dr. Vipauc nije htio uzeti talijansko državljanstvo i ostati u Zadru. Godine 1921. prodao je imanje u Bibinjama i odselio u Novi Vinodolski gdje je i umro 1950. godine u 99. godini. Imao je tri kćeri (koje se nisu udavale) i sina.

U postupku je istraživanje djelovanja dr. Vipauca u Bibinjama na temelju izvornog arhivskog gradiva, koje će rezultirati znanstvenim člankom na tu temu, u kojem će se moći saznati pojedinosti njegova rada u Bibinjama. Već sam letimičan pogled na ovu osobu otkriva jednu iznimnu profesionalnu i svestranu osobu. Možda je šteta da povijest pred tih stotinjak godina nije  krenula u drugom pravcu, to jest da je dr. Vipauc uspio provesti svoju ideju izgradnje turističkog lječilišta na ovom prostoru kojega danas nazivamo upravo njegovim imenom. Izgradnjom željezničke pruge i urbanizacijom toga prostora nestalo je onog prekrasnog, pošumljenog krajobraza o kojem Vipauc zanosno piše u svojim spisima. Onog prostora čiju su ljepotu ljudi prepoznali još u davna antička vremena, a o čemu svjedoče i nalazi termi iz doba rimskog carstva.

Istraživanje Vipaucova djelovanja u Bibinjama zasigurno će pridonijeti ideji da se po dr. Karlu Vipaucu nazove jedna ulica u Bibinjama. I to baš ona pokraj nekadašnjeg njegova imanja i njegove kuće. Bilo bi dostojno i pravedno!